Pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina.

U RH ne postoje zapreke ni sankcije za kupnju nekretnine.

Za upis u zemljišne knjige potrebno je uz kupoprodajni ugovor priložiti dokaz o hrvatskom državljanstvu.

Strane fizičke i pravne osobe mogu, ako zakonom nije drukčije određeno, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske. Suglasnost za uknjižbu prava vlasništva daje Ministarstvo.

Postoje nekretnine na kojima strane osobe ne mogu imati ili stjecati pravo vlasništva, pa ni pravo građenja, zbog zaštite interesa i sigurnosti ili zato što su od posebnog gospodarskog ili drugog interesa za Republiku Hrvatsku.
Odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određuju da strana osoba ne može biti vlasnikom nekretnine koja leži na području, koje je radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske zakonom proglašeno područjem na kojem strane osobe ne mogu imati pravo vlasništva ( tzv. isključena područja), osim ako je zakonom što drugo određeno.

Osim zabrane stjecanja prava vlasništva na nekretninama koje se nalaze na isključenom području Republike Hrvatske, strane fizičke i pravne osobe, ne mogu ni po kojem pravnom temelju biti vlasnici:
-  poljoprivrednog zemljišta,
-  šuma i šumskog zemljišta,
-  zaštićenih područja (tj zemljišta u nacionalnim parkovima, rezervatima, parkovima prirode), osim ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

Strani državljani koji otvore ili imaju već otvoreni d.o.o. u Hrvatskoj mogu kupovati nekretnine na ime firme tj. d.o.o.

U tom slučaju nije potrebno čekati odobrenje Ministarstva Vanjskih Poslova, već kupac stranog državljanstva kao osnivač i vlasnik hrvatske tvrtke ima ista prava kao i Hrvatske pravne osobe.

- Od 02.2009. god. građani Europske Unije mogu bez ograničenja kupovati nekretnine na teritoriju RH.

Kupac je obvezan isplatiti prodavatelju cjelokupan iznos ugovorene kupoprodajne cijene, a prodavatelj je obvezan predati kupcu u posjed predmetnu nekretninu te dozvoliti na istoj prijenos prava vlasništva na ime kupca.

U pravilu 10% od ukupno ugovorene kupoprodajne cijene, ili po dogovoru između kupca i prodavatelja.

Izjava kojom prodavatelj izjavljuje da je od kupca primio cjelokupan iznos ugovorene kupoprodajne cijene, slijedom čega istome dozvoljava zemljišno-knjižni prijenos prava vlasništva na nekretnini koja je predmet kupoprodajnog ugovora.

Potpis na kupoprodajnom ugovoru ovjerava samo prodavatelj i to u Republici Hrvatskoj kod javnog bilježnika, a u inozemstvu u hrvatskom diplomatskom predstavništvu ili kod notara.

Porez na promet nekretnina plaća Kupac, i to u iznosu od 5% od tržišne vrijednosti nekretnine. Kupac koji rješava svoje stambeno pitanje na način i prema uvjetima iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakonu o porezu na promet nekretninama oslobođen je plaćanja istog u cijelosti. Sve upute vezano uz navedeno oslobođenje, a zavisno o konkretnom slučaju kupac može u cijelosti dobiti od svoga posrednika.

Tržišnu vrijednost nekretnine utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave prema mjestu nekretnine, i to na temelju isprava o stjecanju, odnosno na temelju ugovora o kupoprodaji ili ugovora o darovanju, ugovora o prijeboju duga, sudske presude, odluke tijela državne uprave, te sličnih isprava. Ako promet nekretnine nije prijavljen prema tržišnoj vrijednosti nekretnine Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnina.

Porezni obveznik mora platiti utvrđeni iznos poreza u roku 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza na promet nekretnina.